OPATIJA: INFO

Kako do nas:

PUTOVANJE AUTOMOBILOM

Turisti koji dolaze iz smjera Zagreba (Mađarska, Češka, Poljska, Slovenija, Austrija) do Opatije će doći ako slijede autocestu Zagreb - Rijeka, a potom iz Rijeke produže još 15 km prema zapadu.

Turisti koji dolaze iz Slovenije i Italije ući će u Hrvatsku preko graničnih prijelaza Pasjaka i Rupe i u Matuljima skrenuti za Opatiju.

Posjetitelji iz smjera Dalmacije (Split, Dubrovnik, Zadar) slijedit će Jadransku magistralu do Rijeke i produžiti još 15 km prema zapadu do Opatije.

Korisni linkovi:

http://www.ecots2007.com/adminmax/File/auto-map_croatia.jpg

Izračun rute putovanja:

http://www.viamichelin.com/viamichelin/int/tpl/hme/MaHomePage.htm

ili

http://206.222.26.154/GElin/GelinShowRoom.html

PUTOVANJE AUTOBUSOM

Opatija je s glavnim središtima Republike Hrvatske povezana izravnim autobusnim linijama, a gotovo svi gradovi imaju vezu s Rijekom iz koje se lokalnim linijama lako dolazi do 15 km udaljene Opatije

Korisni linkovi:

http://www.akz.hr/

PUTOVANJE VLAKOM

Grad Rijeka željezničkim je putovima povezana s gradom Zagrebom, a s Riječkog željezničkog kolodvora autobusom dođite do Opatije.

Korisni linkovi:

http://reiseauskunft.bahn.de/bin/query.exe/d

http://www.hznet.hr/index.htm

PUTOVANJE BRODOM

Želite li u Opatiju morskim putem, odgovaraju Vam svi trajekti koji prometuju u smjeru Rijeke, odakle ćete po Jadranskoj magistrali doći do 15 km udaljene Opatije.

Trajektna linija veže Rijeku s glavnim gradovima na obali i otocima: Rabom, Zadrom, Splitom, Hvarom, Korčulom, Mljetom, Dubrovnikom i Barijem Trajektna linija: RIJEKA - (RAB - ZADAR - SPLIT - STARI GRAD (otok Hvar) - KORČULA - SOBRA (otok Mljet) - DUBROVNIK) - BARI

Korisni linkovi:

http://www.jadrolinija.hr/

PUTOVANJE AVIONOM

Najbliža zračna luka nalazi se u Omišlju na otoku Krku, koji je poznatim Krčkim mostom povezan s kopnom kod Kraljevice. Zračna luka ima organiziran prijevoz autobusima do Rijeke (30 minuta vožnje), a odatle do Opatije ostaje još 15 km prema zapadu.

Korisni linkovi:

http://www.croatiaairlines.com/Default.aspx?alias=www.croatiaairlines.com/hr

Što posjetiti???

Park Angiolina - Park Sv. Jakova

U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville "Angioline" koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode. U tom dijelu nalaze se mnoge biljke koje su prenesene sa Dalekog Istoka, Južne Amerike, Australije i drugih krajeva svijeta. Središnji opatijski park je hortikulturni spomenik površine 3,64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasađeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potječe iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipične za ovo podneblje. Među mnogim zanimljivim biljkama u parku se nalazi i japanska kamelija (Camellia japonica), koja je s vremenom postala prepoznatljivi simbol Opatije. U parku se nalazi najstarija građevina Opatije, Crkva Sv. Jakova, koji se po prvi puta spominje u povijesnim spisima 1449. godine. Danas je park podijeljen u dvije cijeline, jednu uz crkvu - Park Sv. Jakova i drugu uz Villu "Angiolinu" - Park "Angiolina"

Lungomare

12 km dugo obalno šetalište povezuje mjesta na Opatijskoj rivijeri - Volosko, Opatiju, Ičići, Iku i Lovran. Neometana od prometa, šetnja obalnim putem je opuštanje od stresa svakodnevice. Šetalište se počinje uređivati 1885. g. i vremenski se poklapa s otvaranjem prvih hotela u Opatiji (hotel "Kvarner" 1884. g. i hotel "Imperial" 1885. godine). Dovršeno je 1889. g. kada je Opatija proglašena klimatskim lječilištem, a spojeno je s Lovranom 1911. g. u vrijeme najveće ekspanzije turizma na Rivijeri. Duž trase podignuta su spomen obilježja znamenitim ličnostima koje su boravile u Opatiji: književniku Henriku Sienkiewiczu (iznad opatijske luke), liječniku Theodoru Billrothu (na zidu crkve Sv. Jakova), generalu Jozefu Pilsudskom (u parku ispred Umjetničkog paviljona "Juraj Šporer").

Park prirode "Učka"

Park prirode Učka prije svega karakterizira iznimna raznolikost obilježja na razmjerno malom prostoru. Tako je Učka zacijelo jedino mjesto na svijetu gdje možete fotografirati stenoendemski Učkarski zvončić (Campanula tommasiniana), i jedno od posljednjih europskih lokaliteta na kojem će strpljivo oko ljubitelja ptica biti nagrađeno impresivnim siluetama Bjeloglavog supa (Gyps fulvus) ili Surog orla (Aquila chrysaetos). Ove vrste dva su istaknuta predstavnika ornitofaune Učke koja broji preko 70 dosada zabilježenih gnjezdarica, kao i više drugih ptičjih vrsta koje povremeno posjećuju Učku. Za samo nekoliko sati jedna od mnogobrojnih planinarskih staza odvest će vas iz slikovite arhitekture mediteranskih gradića liburnijskog primorja preko šumovitih obronaka Učke do njenog najvišeg vrha Vojaka na visini od 1401 metar. Sa vidikovca koji oblikom podsjeća na srednjevjekovnu kulu pruža se punih 360 stupnjeva pogleda od kojeg zastaje dah: Istarski poluotoci, otoci sjevernog Jadrana, planine Gorskog kotara, Venecija, talijanske Alpe...